среда, 5. фебруар 2020.

VESNA - BOGINJA PROLEĆA I MLADOSTI




"Boginja Vesna"
(tempera na papiru; 10 x 10 cm)
Autor: Nadica Janić

Kod slovenskih naroda boginja Vesna je bila veoma omiljena jer je smenjivala vladavinu zime i smrti, odnosno boginje Morane. Vesna donosi zelena polja, cvetanje, prijatno vreme, pogodnije za život i rad. Ovim promenama u prirodi Vesna donosi radost u domove Slovena. Kako je proleće u narodu simbolizovalo pocetak lepog doba, kad priroda cveta, budi se, ponovo rađa i život se obnavlja, tako je i Vesna dobila ulogu kao boginja mladosti. Vesna predstavlja jedno od najsvetlijih božanstava. Na staroindijskom reč "vas" znači biti svetao, jasan, svetlost. A upravo ta reč se nalazi u korenu Vesninog imena. 

Vesna je bila uzor ženama. Bila je lepa i moćna. Oko sebe je širila opojne mirise. Pored lepote, pripisivana joj je i moć nad toplotom Sunca, bez koga ne bi moglo da dođe proleće. Na krilima povetarca donosio ju je bog vetra i vazduha Stribog a štitio ju je bog viteza i ratnika Gerovit.

Vesna je boginja pobednica. Ona pobeđuje smrt i zimu i donosi svoju vladavinu u prirodi. Ovu pobedu je narod obeležavao u svojim običajima. U obračunu između Morane i Vesne, Sloveni su se uvek opredeljivali za Vesnu. U običajima su Sloveni na grani nosili lutku Vesne, dok je lutka Morane bila utapana u reku ili spaljivana. Ovaj običaj je simbolično obeležavao pobedu Vesne nad Moranom. Vesnina pobeda nije konačna, već se ciklično ponavlja svake godine. Borba između Vesne i Morane pokazuje da Vesna ima osobine koje su česte među smrtnicima, netrpeljivost prema drugim ženama, ljubomoru i težnju ka moći. 

Trag o savezu Vesne i naroda može se naći i u molitvama i mnogim magijskim radnjama, kojima je takođe motiv bilo teranje zime i smrti iz domova, gde bi Morana nameravala uzimati duše i nanositi patnje. Verovalo se da Vesna pomaže ljudima i da oporavlja zimom narušeno zdravlje i usklađuje prirodu da bude harmonična, a time krepi i um i srce ljudi. Vesna je donosila slogu i ljubav. Jedan od praznika posvećenih Vesni slavio se sa supružnicima koji su sklopili brak predhodne godine. Bio je to jedan od najradosnijih praznika Slovena. Za tu priliku su spremani kolači sa medom, nazvani medenčići. Međutim, ovaj praznik je kasnije crkva vezala za dan Četrdeset mučenika, 23. mart, i danas slavljen kao Mladenci. 

Vesnin cvetni praznik takođe se održao i danas se naziva Cveti. U Vesninim obredima davalo se vernicima da progutaju leskov pupoljak ili glogov list. Deca su u vreme cvetanja vrba kićena vrbinim resama, a oko vrata su im se stavljali zvončići. Ovaj obred je i u hrićanstvu održao svoje ime Vrbica. 

Jaja su se farbala u proleće, obično u crvenu boju, koja je simbolizovala sunce, vatru i toplinu, koju je Vesna donosila svojim dolaskom. Jaja su se zajedno sa hlebom i vinom poklanjala domaćinu kuće.

Vesnu su Sloveni doživljavali kao lepu, nasmejanu mladu devojku okićenu vencima i u beloj haljini. Kosa joj je bila ukrašena cvetnim zvonima. Imala je krupne oči. U donjem delu struka imala je veliki cvetni venac. Grudi su joj bile bujne. Boginja je držala u levoj ruci buket cveća, a na kažiprstu desne stajala joj je lastavica. 

Roditelji su svojim kćerima rado davali njeno ime. Ovaj običaj se zadržao i do danas, pa je Vesna jedno od najčešćih ženskih imena kod pravoslavnih Srba. Boginja Vesna je bila uzor u svakom pogledu, pa su Sloveni želeli da im kćerke budu vesele, lepe, čiste i mirišljave kao ona. Njenu lutku su momci oblačili u ruho od trave, grančica sa pupoljcima, cveća i lišća. Momci su je nosili kroz naselja i donosili na kultna mesta. Lepo i jednostavno obučena u cvetne grančice i lišće, boginja Vesna je širila opojne mirise oko sebe, pa je takva slika očaravala Slovenke koje su pravile mirisne tečnosti kojom su kvasile lice i natapale svoju odeću. 

Pored zanosne lepote, Sloveni su Vesni pripisivali i gospodstvo nad sunčevom toplotom, bez koje ne bi bilo obnavljanja prirode u zeleno i cvetno ruho, niti bi moglo biti klijanja i nicanja novih biljnih izdanaka. Sveštenici su smatrali vatru simbolom sunčeve toplote, pa su je ritualno potpaljivali i blagosiljali. Vernici su zato, radi sreće u porodici, deo te obredne vatre odnosili kući i potpaljivali svoje ognjište. Inače, oko vatre su sveštenici (žreci) rukovodili pastirskim igrama radi što bujnije trave na pašnjacima. Pored toga, u igri i pesmi učestvovale su i mlade devojke - dodole, ispunjavajući deo obreda vezanog za dozivanje kiše. (Ovaj obred priređivan je u čast i drugih bogova). U ritualu boginji Vesni, devojke su bile obučene samo u ruho od trave, grančica, lišća i cveća (kao i Vesna) i kad je bilo dovoljno toplo, prisutni su ih obilato polivali vodom. Kasnije su, za igru i pesmu, dodole bile nagrađivane od strane svakog domaćina. 

Vesnina kultna mesta su uvek pored tekuće vode, a od predmeta simbolizuju je: lutke, venci, jaja i zvona. Njena živa bića su: lasta i roda (roda i danas predstavlja vesnika novorođenčadi), a od biljaka: breza, vrba, ljubičica, maslačak i cvet breskve. 


Za SRPSKU TELEVIZIJU USA priredila: Nadica Janić

Veza: STV USA

Нема коментара: