субота, 09. децембар 2017.

ARHETIP



"Arhetip" I 
(akril; 10 x 10 cm)
Autor: Nadica Janić


"Arhetip" II 
(akril; 10 x 10 cm)
Autor: Nadica Janić


Arhetip je pojam grčkog porekla, nastao od grčke reči archétypon, što u prevodu znači prauzorak, praslika, prapismo i slično. U svakodnevnom govoru, ovaj izraz se koristi da bi se opisalo nešto vekovima staro, odnosno ono što je ranije postojalo. Ovaj pojam najbolje objašnjava švajcarski psihijatar i osnivač analitičke psihologije Karl Gustav Jung (1875-1961).

Jungova koncepcija arhetipa

Karl Jung najviše tumači ovaj pojam, i po njemu se vezuje za urođene obrasce mišljenja, osećanja i delovanja, koji su nastali kao rezultat iskustva koje je vekovima taloženo od strane brojnih generacija predaka i koji predstavlja osnovu strukture kolektivno nesvesnog zbivanja. Prema definiciji, arhetip predstavlja “Jungov hipotetički konstrukt koji označava sveopšti nasleđeni okvir celokupnog iskustva”. U taj okvir spadaju urođeni obrasci mišljenja i osećanja koji su nastali kao rezultat nastalog iskustva predaka.

Jung je pridavao važnost u najvećoj meri, arhetipovima psihe. Psiha se sastoji od celokupnih svesnih i nesvesnih zbivanja, od dve sfere: sfere svesnog i sfere nesvesnog. Obe sfere se razlikuju po svojim osobinama ali se dopunjuju čineći psihu jedinstvenom. Jung je smatrao da arhetip psihe dokazano postoji, kako u snovima, vizijama, fantazijama i umetnosti, tako i u halucinacijama kod duševno obolelih ljudi (gde im je pridavao funkcionalni karaker). Pored ovoga, Jung je tvrdio da arhetipovi imaju i veliki naboj energije. Veliku sličnost između sadržaja nesvesnog, nekog modernog evropskog čoveka i pojedinih manifestacija tzv. primitivne psihe i njenih motiva, Karl Jung je prepoznavao na svojim mnogobrojnim putovanjima (Severna Afrika i Kenija, Arizona i Novi Meksiko).

Arhetipove kao izraz, Jung je prvi put upotrebio 1919. godine a uzeo ga je iz “Corpus Hermeticum” i iz spisa Dioniziusa Areopagite. Analizirajući ovaj izraz, Jung je morao da dospe i do oblasti mitologije, alhemije, kao i same istorije religije, čime je vremenom postao jedan od najčuvenijih istraživača mitova. Posle 1946. godine, Jung dopunjava svoje pređašnje znanje o arhetipovima, pri čemu pravi razliku između arhetipova koji su potencijalno prisutni u svakoj psihičkoj strukturi i onih koji se mogu opaziti onda kada dođu u oblast svesti kao arhetipske predstave. Po njemu, sva životna ispoljavanja sa svojom ljudskom i tipičnom prirodom, zasnivaju se na arhetipskoj osnovi, bilo da se manifestuju kao biološka, psiho - biološka ili duhovna. Prema Jungovoj koncepciji, arhetipovi su, ustvari, nevidljivi koreni svesti, i on poredi njihovu formu sa osovinskim sistemom kristala koji na određeni način preformira oblikovanje kristala, pri čemu ne poseduje nikakvu materijalnu egzistenciju. Pomenuta egzistencija se javlja kada se osovinskom sistemu pridruže još i molekuli. Sve ovo objašnjava da je arhetip kao potencijalni “osovinski sistem” preegzistentan nesvesnoj sferi psihe. U govoru nesvesnog (govoru slika), arhetipovi se javljaju u formi slika. U motive arhetipskih slika se svrstavaju: Mit o postanju, pad u greh, Prometej koji krade vatru, devičansko začeće, raskomadavanje Ozirisa itd. i svi ti motivi predstavljaju, u simbolično - slikovitoj formi, tokove psihe čovekovog života.

Arhetip se može proučavati kroz mitske slike i simbole, religijske dogme, pesničke slike, ritual i slično, a takođe i kroz snove, vizije, simptome i razne druge parapsihološke doživljaje. U najpoznatije arhetipske predstave spadaju: Persona, Senka, Anima, Animus, Mana - ličnost i Sopstvo.


Izvor: Značenje reči 

Priredila: Nadica Janić

петак, 08. децембар 2017.

ODA JESENI




"Jesenja sonata" I
(akril; 15 x 15 cm)
 Autor: Nadica Janić


"Jesenja sonata" II
(akril; 15 x 15 cm)
 Autor: Nadica Janić





Veza: Rijeka mini art 2017. Hrvatska

четвртак, 07. децембар 2017.

Prvi salon minijaturne umjetnosti "Rijeka mini art 2017." Hrvatska


I MONUMENTALNO DJELO MOŽE BITI MALIH DIMENZIJA




Izložba "Rijeka mini art 2017."
Galerija Juraj Klović, Rijeka, Hrvatska
16. 11. - 6. 12 . 2017.   

Rijeka mini art 2017.

Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka pokrenulo je projekt Rijeka minijaturne umjetnosti pod sloganom „I monumentalno djelo može biti malih dimenzija“.

Uporište je u Jurju Juliju Kloviću, renesansnom geniju minijaturne umjetnosti iz naših krajeva. Klović je rodom iz maloga mjestašca Grižana nadomak Rijeke pa je po crti lokalne pripadnosti logično da ovo Društvo likovnih umjetnika pokrene i organizira ovu vrst posvete umjetniku monumentalnih djela u malom formatu.

Što uopće znači format likovnoga djela? Što on danas znači u svijetu megalomanskih želja i htijenja? Trebamo li razmišljati o dimenzijama prostora na kojem organiziramo našu likovnu ideju? Trebamo, itekako trebamo. Nije isto kada jednu zamisao, sa svim vidljivim i nevidljivim poveznicama, smještamo čas u jednu dimenziju, a čas u drugu. Nije moguće svakom sadržaju po automatizmu mijenjati dimenzije oprostorenja. Duh odnosa i međuodnosa, imaginarnih poveznica unutar sadržajnih elemenata umjetničkoga djela, može biti narušen ili gubiti svoje značenje ako radikalno mijenjamo veličinu izvedbe.

Upravo te probleme dimenzija likovnoga djela propituje naš natječaj koji smo objavili pod nazivom "Rijeka mini art 2017." Na njega su se prijavili autori svih likovnih praksi i jedini je uvjet bila veličina rada koji nije smio biti veći od 15 cm, video ne duži od tri minute i performans 5 minuta.

Imamo najmanju sliku prijavljenu na natječaj u veličini 2,5 x 1,5 cm i knjigu koja je neznatno veća od spomenute slike. Ovako sićušni radovi gledaju se povećalom.

Na Prvom salonu minijaturne umjetnosti sudjeluju autori iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Bugarske, Grčke, Slovačke, Meksika, Južne Koreje, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kanade, Australije, Ukrajine, Litve, Poljske, Njemačke, Belgije, Francuske, Austrije, Portugala i Slovenije.

Ovim smo natječajem otvorili i mogućnost darivanja radova organizatoru. Nekoliko je autora poklonilo svoj rad HDLU-u Rijeka i oni su nukleus buduće zbirke koju smo nazvali "Rijeka minijaturne umjetnosti".

Ovo je mali doprinos u prepoznavanja Rijeke kao buduće Europske prijestolnice kulture.

Borislav Božić,

član Umjetničkog savjeta HDLU-a Rijeka i inicijator projekta

Izvor: Rijeka mini art


Na izložbi učestvujem sa dva rada:
"Jesenja sonata" I i II (akril; 15 x 15 cm).




"Jesenja sonata" I
(akril; 15 x 15 cm)
Autor: Nadica Janić 



"Jesenja sonata" II
(akril; 15 x 15 cm)
Autor: Nadica Janić














 Veza:

Moja Rijeka Rijeka minijaturne umjetnosti u Galeriji Juraj Klović okupila radove više od 190 autora